Šta je to zaista Čokolada?

Slobodno možemo reći da je čokolada superhrana jer svojim sastavom djeluje pozitivno na mnoge biološke funkcije, čuva srce i povećava nivo serotonina, koji je zaslužan za osmjeh nakon prve kocke ove ukusne slastice.

Uvijek birajte čokoladu sa što većim postotkom kakaa, 70-80%. Čak i dijabetičari smiju jesti tamnu čokoladu.

U kulinarstvu koristimo najčešće čokoladu za kuhanje. Po svom sastavu ona je negdje između tamne i mliječne čokolade jer sadrži oko 40% kakaa što zavisi od proizvođača. Čokolada za kuhanje je naizostavan dodatak slatkih delikatesa koje pripremamo u svojim kuhinjama. Nije slatka kao mliječna niti gorka kao tamna pa se razlika u slatkoći reguliše sladilima prilikom pripremanja kolača.

Topljenje čokolade je nešto što nas uvijek zbunjuje. Ima više načina kako rastopiti čokoladu kao što su topljenje na pari, u mikrovalnoj ili u šerpici na ringli.

Najsigurniji način za topljenje je na pari. Dakle čokoladu izlomimo na kocke u jednu posudu koju potom stavljamo na drugu posudu u kojoj lagano vri voda. Voditi računa da prilikom topljenja i miješanja ne dođe do mješanja kapljica vode sa čokoladom. Takođe nikada ne poklapati zdjelu u kojoj se čokolada topi, nebitno na koji način, jer će doći do kondenzacije čime uništavate teksturu čokolade i nije je moguće koristiti sa sigurnošću u daljem procesu pripremanja kolača.

Temperatura za topljenje ne bi smjela preći 50° a kod topljenja bijele čokolade čak 5 stepeni manja. Posuda u kojoj će se topiti mora biti suha.Čokoladu obavezno mješati kad se počne topiti po krajevima.

Najlakše je otopiti kada recept zahtjeva da se rastopi u nekoj tekućini. Tada neće doći do pregrijavanja čokolade ali se mora držati recepta da bi i čokolada uspjela.

Vrlo zanimljiv podatak za čokoladu je njena primjena u pripremanju slanih jela, mesa ili umaka, vrlo tamna čokolada se odlično slaže sa začinima ljutkastog ukusa (čili). Takođe, za regulisanje gorkastog ukusa kod spremanja divljači, ubacite kocku tamne čokolade.